Terapiju je tijekom 70-tih razvila dr.Jean Ayres, radna terapeutkinja i psihologinja, koja je otkrila kako način obrade i integracija osjeta direktno utječu na naše funkcioniranje i ponašanje. Uzročno-posljedično poteškoće u pojedinom ili više senzornih sustava ometat će gore navedeno. Primjerice, dijete koje je preosjetljivo na zvuk pri situacijama gdje je izloženo buci neće biti funkcionalno tj. rezultat će biti povlačenje iz situacije (bijeg, prekrivanje ušiju, plač). Kod većine ljudi proces senzorne integracije odvija se nesvjesno i automatski. Poteškoće senzorne integracije najčešće su povezani sa stanjima poput zaostajanja u psihomotornom razvoju, raznih sindroma, prijevremenog rođenja, autizmom, ADHD-om, kašnjenja u govorno jezičnom razvoju, dispraksijom i mnogih drugih.
SI kabinet za djecu predstavlja prostor u kojem slobodno i u što većoj mjeri mogu iskoristiti svoje motoričke i intelektualne vještine. Kabinet ima podnu površinu različite strukture i dubine, tunel, bazen s lopticama, platformu za ljuljanje, tobogan, kosinu…
Senzorno integracijska procjena uključuje intervju, testove i upitnike te 45 minutnu snimku djeteta u SI kabinetu. Upravo ta inicijalna procjena (baseline) pokazati će važne podatke o funkcioniranju i ponašanju djeteta kako bi, u terapiji, u kabinetu dijete bilo vođeno kroz aktivnosti koje će mu predstavljati izazov. Terapeut će također procijeniti djetetove eventualne poteškoće u vestibularnom, proprioceptivnom, taktilnom, vizualnom, auditivnom, olfaktornom i gustatornom funkcioniranju, te kroz navedene senzorne sustave u terapiji kod djeteta poticati bolju organizaciju ponašanja, posturu, motoriku, obradu senzoričkih podražaja u svrhu postizanja kvalitetnije adaptivne reakcije. Dolazak na procjenu moguć je već od 4.mj. vašeg djeteta, ako ste primijetili da je vaše dijete plačljivo, iritabilno, kasni u gruboj motorici (ne odiže glavu, ne rotira se), vizualno ne prati predmete.
Svakom djetetu najvažnija aktivnost uobičajeno je igra. Tako je upravo i igra u senzorno integracijskoj terapiji jedan od glavnih medija s kojim će terapeut komunicirati s vašim djetetom, ali i izvoditi intervenciju. Ovisno o djetetovim senzornim poteškoćama terapija će uključivati ciljane vizualne, zvučne, taktilne, proprioceptivne i vestibularne podražaje. Senzorno integracijska terapija ne bazira se samo na ona područja gdje dijete ima poteškoća, već na opće funkcioniranje djeteta za razliku od drugih terapija (primjerice i same radne terapije, ABA terapije itd.). Senzomotorički razvoj uobičajeno traje do djetetove 7 godine života do kada uključenost u terapiju i najoptimalnija.
Upravo ova dijagnoza sve je češća u radu s djecom s teškoća u razvoju. Navedeni pojam označava upravo nemogućnost mozga da funkcionalno i svrhovito obrađuje senzorne informacije, odlučuje koje su važne, a koje treba smanjiti ili odbaciti. Takvo dijete je najčešće nekoordinirano, zabija se u stvari i predmete, često pada, ne može ponoviti pokazane radnje, te se uključiti aktivno u razgovor i igru. Senzorno modulacijski poremećaj je pojam koji, pak, označava da vaše dijete ima poteškoća s preosjetljivošću ili smanjenom osjetljivošću na pojedini senzorni podražaj (primjerice gore navedeni primjer sa zvučnim podražajem što za rezultat može imati da se dijete ne odaziva kada ga se zove ili zbog smanjene reagibilnosti na proprioceptivni podražaj vaše dijete je u konstantnom pokretu, skače, nemiran što za rezultat može imati poteškoće u učenju i izvođenju aktivnosti samozbrinjavanja). Dijagnostika je opširna, zahtjeva mnoge testove, upitnike i terapeutske procjene te se svakako savjetujte sa certificiranim terapeutom senzorne integracije.